Rio Mare

Smanji sliku

Prednosti

Zbog visokog udjela bjelančevina i esencijalnih masnih kiselina, riba je nenadomjestiva namirnica.

Mišljenje liječnika

Riba: nenadomjestiva namirnica
Zbog visokog udjela bjelančevina i esencijalnih masnih kiselina, riba je nenadomjestiva namirnica. Njezine bjelančevine imaju visoku biološku vrijednost jer su pune esencijalnih masnih kiselina koje su nužne za rast organizma i stalnu obnovu tkiva.
Omega-3 masne kiseline - eikozapentaenska kiselina (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA) - pridonose ključnim funkcijama kao što je primjerice zaštita od ateroskleroze i tromboze. Uz to imaju jako protuupalno djelovanje, omogućuju bržu obnovu tkiva, štite živčani sustav, mrežnicu oka, itd. Redovita konzumacija ribe također smanjuje opasnost od razvoja dijebetesa tipa 2, pridonosi poboljšanju raspoloženja i smanjuje razvoj alergija.

Budući da organizam odrasle osobe više ne može proizvoditi esencijalne masne kiseline te imajući na umu da su ribe jedina namirnica koja može ljudima osigurati dovoljnu količinu tih kiselina, potpuno je razumljivo zašto većina stručnjaka preporučuje najmanje tri do četiri riblja obroka na tjedan. Uz to, riblje meso bogato je mineralima, kao što su fluor, selen, jod i fosfor (dok su ostale vrste hrane osobito siromašne fosforom), kojih često nema dovoljno u našoj prehrani, a koji pomažu radu krvožilnog, mišićnog i živčanog sustava.

Također treba istaknuti da su ribe koje sadržavaju velike količine lipida, kao što su tuna, losos i skuša, naročito bogate vitaminima A, D i E. Nažalost, statistika pokazuje da i dalje ne jedemo dovoljno ribe. Konzervirani riblji proizvodi posebno su privlačni zbog jednostavne uporabe i prikladnosti za najrazličitija jela – možemo ih rabiti u umacima za tjesteninu, bogatim salatama, a također ih možemo uključiti u glavna jela te tople i hladne priloge.

Konzervirana riba odlična je s nutritivnog stajališta, ali i kao alternativa za one koji nemaju vremena ili prilike za spremanje svježe ili zamrznute ribe. Konzervirana riba u prirodnom soku sadržava manje od 1% masti i 107 kilokalorija u 100 g proizvoda pa je tako alternativa tunjevini u maslinovom ulju za one koji drže niskokaloričnu dijetu. Potrošači koji moraju ograničiti unos soli mogu pomiješati tunjevinu s neposoljenim povrćem, odnosno ne moraju soliti jela koja već sadrže sol. Kako djeca općenito vole konzerviranu tunjevinu zbog njezinog okusa, ona može predstavljati važan prvi korak ka privikavanju na riblji okus.

PROF: ALFREDO VANOTTI,
liječnik kirurg;
profesor dijetetike i nutricionistike, Medicinski fakultet, Državno sveučilište i Sveučilište Bicocca Milano; Predsjednik talijanske organizacije za dijetetiku i nutricionistiku (ADI), Lombardija i Švicarska